Ilustracija
Gazeta

Uspostavlja se Registar pedofila u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj biće uspostavljen Registar pedofila. Uslovi za to su osigurani nakon što je danas Narodna skupština RS usvojila Zakon o posebnom Registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece.

Svrha donošenja Zakona je osiguranje zaštite djece od seksualne zloupotrebe, zlostavljanja i iskorištavanja, te sprečavanje pravosnažno osuđenih za ta krivična djela da ponovo izvrše isto ili slično krivično djelo.

Pravo uvida u Registar osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece u kojem će biti svi osnovni podaci o pravosnažno osuđenim, imaće policija, tužilaštvo i sudovi.

Upis podataka vršiće se na osnovu podataka iz pravosnažnih presuda, ali kada se radi o osobama koje se već nalaze u kaznenoj evidenciji oni će biti preuzeti iz tog dokumenta. Sve osobe i institucije koje će zapošljavati osobe za rad s djecom bit će dužne da provjere da li je potencijalni radnik evidentiran u ovom registru.

Osobe koje budu upisane u registar imaće posebne obaveze, da se javljaju policiji jednom godišnje lično, prilikom putovanja prijave gdje idu, koliko ostaju, a ta obaveza bi trajala deset godina, nakon izdržane kazne, ako u tom periodu ne ponovi krivično djelo.

Po Krivičnom zakoniku RS osude za ta krivična djela ostaju doživotno.

Podsjetimo da je Asocijacija psiholoških i poligrafskih ispitivanja iz Banjaluke 2016. godine pokrenula inicijativu za uspostavljanje javnog registra pedofila u BiH, ali nije naišla na podršku nadležnih organa iz cijele države.

Aleksandar Miladinović, kriminalistički inspektor MUP-a RS, koji se godinama bavi istraživanjem slučajeva pedofilije i srodnih kaznenih djela, rekao je da će normativno regulisanje registra pedofila svakako imati svoju ulogu u predupređivanju ovih delikata, međutim, treba znati da se u policiji vode svojevrsne operativne evidencije o načinima ispoljavanja različitih krivičnih djela, u kojima se evidentiraju i, između ostalih, seksualni delikti prema djeci.

„Naravno, ove evidencije su operativnog karaktera, javnosti nisu dostupne, i policija ih koristi kao orijentaciono-eliminacionu indiciju, nikad kao dokaz u pogledu nečije naknadne potencijalne kriminalne aktivnosti“, ističe Miladinović.

Prema informacijama koje smo dobili iz MUP-a RS u 2016. godini evidentirano je ukupno 28 KD (krivičnih djela) protiv polnog integriteta u kojima su žrtve djeca i od toga 4 KD obljuba nad nemoćnim licem, 10 KD polno nasilje nad djecom, 9 KD zadovoljavanje polne strasti pred drugima, 3 KD iskorištavanje djece i maloljetnih lica za pornografiju i 2 KD proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje dječije pornografije.

„U prvih osam mjeseci 2017. godine evidentirano je 13 KD protiv polnog  integriteta u kojima su žrtve djeca:  1 KD obljuba nad nemoćnim licem,7 KD polno nasilje nad djetetom, 1 KD proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje dječije pornografije, 2 KD zadovoljenje polnih strasti pred drugim, 1 KD obljuba zloupotrebom položaja i 1 KD polno uznemiravanje. Sva krivična djela protiv polnog integriteta koja su evidentirana u toku 2016. godine i prvih osam mjeseci 2017. godine su rasvijetljena“, rekli su za BUKU iz Odjeljenje za odnose sa javnošću MUP-a RS.

Tokom svojih aktivnosti iz Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja isticano je da se moramo direktno suočiti s ovim problemom i ne dozvoliti da se vodimo mišljenjem da se to nama ne može dogoditi.

BiH unutar policijskih organa nema uspostavljen centralni registar evidencija nasilja nad djecom, odnosno sistem evidencija osoba koje su počinile nasilje nad djecom. Da bi registar bio uspostavljen na nivou države, potrebno je usvajanje jedinstvenih zakonskih odredbi.

Hrvatska, Makedonija i Slovenija imaju registar pedofila već odavno, dok ga od 2016. godine ima i Srbija. U Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji je tajni, dok je Makedonija objelodanila imena prijestupnika. Crna Gora, poput BiH, još nije usvojila potrebne izmjene zakona kojim bi se omogućila uspostava ovakvog registra.

Podsjetimo da je Bosna i Hercegovina ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zloupotrebe, koja obavezuje na cijeli niz mjera različitih subjekata.

Između ostalog, te mjere podrazumijevaju vođenje kampanje za podizanje svijesti u javnosti o problemu seksualnog iskorištavanja djece, da djeca tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja dobiju potrebne informacije o rizicima seksualnog iskorištavanja, da krivičnim zakonom kazne za ova djela budu srazmjerne težini počinjenog, da se osigura zaštita privatnosti djeteta i informacije koje mogu dovesti do njegove identifikacije, da se osiguraju adekvatni  programi psihosocijalne pomoći i podrške djetetu, ali i brojne druge mjere, koje moraju biti sistemske i koje moraju obezbijediti multidisciplinaran pristup.

(Buka)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *