Gazeta

U FBiH “zovu“ strane radnike, u Srpskoj još ne

Entitetska udruženja poslodavaca imaju različit stav kada je u pitanju zapošljavanje stranih radnika, pa tako u Udruženju poslodavaca FBiH smatraju da bi Savjet ministara BiH trebalo da razmisli o uvođenju zelenog kartona, dok u Uniji poslodavaca RS smatraju da bi s tim trebalo sačekati.

U Udruženju poslodavaca FBiH kažu da se zeleni karton mora uvesti jer BiH ima potrebu za radnom snagom iz inostranstva, dok u Uniji poslodavaca RS ističu da je potrebno da se promijeni politička situacija kako bi se domaća radna snaga zadržala.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da je posljednjih godina veliki broj radnika iz BiH otišao vani.

„Jednostavno postoji potreba za uvođenjem zelenog kartona kako bi se u BiH uvezla radna snaga“, smatra Smailbegović.

S druge strane, Dragutin Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS, mišljenja je da BiH treba sačekati sa masovnim zapošljavanjem stranaca i uvođenjem zelenog kartona.

„Politička situacija u BiH je uzrok odlaska radne snage više nego što su to male plate. Naime, kada bi u porodici radilo dvoje, onda bi postojala mogućnost lijepog života. Posebno kod onih koji imaju kuće, okućnice i bašte u prigradskim naseljima i selima. Oni bi sa dvije plate mnogo ugodnije živjeli u BiH nego u inostranstvu“, tvrdi Škrebić.

Inače, Vijeće ministara na posljednjoj sjednici je usvojilo Godišnji izvještaj o realizaciji odluka u vezi s kvotom radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2017. godinu. Prema tom izvještaju, lani je izdato 2.593, što je za 1,33 odsto manje u odnosu na godinu ranije. Najviše stranaca koji rade u BiH porijeklom je iz Srbije (26,19 odsto), Turske (14,58 odsto), Hrvatske (6,25 odsto), Kine (5,01 odsto) i Kuvajta (4,24 odsto). Najveći rast broja izdatih radnih dozvola od 66,04 odsto u odnosu na prethodnu godinu registriran je među državljanima Egipta, dok je najveće smanjenje od 23,98 odsto među državljanima Kine. Prema kvalifikacionoj strukturi, u 2017. godini se pokazuje da najveći broj zaposlenih stranaca ima visoku stručnu spremu – 1.193 (46,01 odsto), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom – 729 (28,11 odsto), te nekvalificirani radnici – 256 (9,87 odsto). Najveći broj radnih dozvola u 2017. godini izdat je u trgovini – 616 (23,80 odsto), prerađivačkoj industriji – 312 (14,30 odsto), poslovanju nekretninama – 306 (11,80 odsto) i obrazovanju – 236 (9,10 odsto). Popunjenost kvote za ukupno izdate radne dozvole stranim državljanima, u odnosu na predloženu kvotu u 2017. godini, iznosi 55 odsto, dok je u 2016. godini bila 67 odsto. Udio godišnjeg broja zaposlenih stranaca u odnosu na prosječan broj zaposlenih osoba u BiH u posljednjih pet godina kretao se između 0,3 odsto i 0,4 odsto, što potvrđuje da zapošljavanje strane radne snage nema kvantitativni utjecaj na tržište rada u BiH.

Komentarišući ovaj izvještaj u kojem stoji da najviše stranih radnika dolazi iz Srbije, Turske i Hrvatske, Smailbegović je konstatovao da se to samo čini tako, jer to su većinom ljudi iz Sandžaka kada je Srbija u pitanju koji žive u BiH i imaju dvojno državljanstvo.

„Što se tiče hrvatskih državljana, slična je situacija, a kada su u pitanju radnici iz arapskih zemalja, to su uglavnom oni koji samo kupuju zemlju po BiH“, smatra Smailbegović.

(Nezavisne)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *